Svako je iskusio situacije kada je donošenje odluke izazovno. Za neke od nas, osjećaj zaglavljenosti u neodlučnosti je hroničniji od drugih. Što je još gore, možda znate da nešto treba da se promijeni, da morate da uradite nekoliko stvari drugačije, ali možda ne znate odakle da počnete s tim. Zbog toga se možete osjećati dvostruko zaglavljenima i povećati vašu neodlučnost!
Prvo, znajte da neodlučnost ukazuje na strah od neuspjeha ili neodobravanja.
To takođe može značiti da ne slijedite želje svog srca.
1. Razvijte svoje vještine slušanja. Slušajte pažljivo svoje odgovore bez obzira na ono što mislite da bi neko drugi želio. Za slušanje vaših misli potrebna je vježba jer misli drugih nadjačavaju naše misli. Ovo vam omogućava da odredite šta mislite i osjećate o odluci. Odvojite vrijeme da se opustite, slušajte i napišite svoje odgovore.
2. Postavljajte pitanja na “čistom jeziku”. Morat ćete detaljnije istražiti problem i postaviti sebi neka pitanja. Primjeri pitanja na “čistom jeziku” uključuju sljedeće: Šta biste voljeli da se desi? Ovo utvrđuje željeni rezultat. Šta treba da se desi? Ovo pitanje postavlja uslove koji moraju postojati za vaš željeni ishod. Može li se to dogoditi? Imate li povjerenja da će se postići željeni ishod? Ovo može biti nezgodno jer naši strahovi i prevladavanje naše brige o željama drugih mogu negativno utjecati na ovaj odgovor. Hoćete li poduzeti akciju kako biste ostvarili svoj cilj? Ovo pitanje će vam također pomoći da shvatite svoju motivaciju. Ako ste uplašeni, možda nećete biti voljni da preduzmete potrebne radnje da provedete svoju odluku.
3. Smislite metaforu za ono što osjećate. Ako vam se gornja pitanja čine neodoljivim, zapitajte se kakav je to osjećaj. Na primjer, “Čini mi se da ću biti pod vodom ako se X dogodi.” Ili: „Djeluje mi nemoguće kao podizanje automobila.“ Ovo otkriva metaforu na koju se odnosite i koju možete koristiti u razumijevanju zašto ste neodlučni. Otkriva osnovnu barijeru koju trebate riješiti da biste donijeli najbolju odluku za vas. Sljedeći korak je identificirati “ko” ili “šta” barijere. Zatim se zapitajte da li je barijera realna ili jednostavno percipirana zabrana lažnog vjerovanja. Većina barijera se prevazilazi promišljenim planiranjem. Metafore su prirodni jezik uma i otkrivaju dublje razumijevanje želje i motivacije.
4. Pitajte: „Šta bi se dogodilo da donesem ovu odluku?“ Ovo istražuje strahove, zabrane i uočene barijere koje ometaju vašu odluku. Jednom kada se identifikuju i adresiraju, donošenje najbolje odluke za vas će biti lakše. Ove barijere su često nerealne ili nepremostive, ali pružaju otpor donošenju odluka koje su najbolje za vaš život, a ne za nečiji drugi. Ova tehnika može poboljšati samosvijest otkrivanjem unutrašnjeg djelovanja vaše neodlučnosti. Kada vježbate drugačije razmišljanje, vodite se do transformacije i odluka na osnovu vaših želja i potreba.
(VaseVijesti)