Kakve su posljedice rušenja brane u Ukrajini: Rusi su dobili na vremenu, ali katastrofa tek slijedi

Ukrajinski, ali i ruski mediji objavili su informacije kako je u mjestu Nova Kahovka srušen dio velike brane čime su se oslobodile velike količine akumulirane vode koja prijeti da poplavi veliki dio područja oko Hersona.

Špekulacije o potencijalnom rušenju brane Kahovka u južnoj Ukrajini traju još od kraja 2022. godine kada su objavljene prve informacije o tome da bi brana mogla biti srušena u cilju sprečavanja ukrajinske kontraofanzive.
Naravno, tokom 2022. godine Rusija je više puta optuživala Ukrajinu za napade na branu pa su tako i ovaj put ruski zvaničnici saopćili kako je brana oštećena uslijed razmjene vatre.

Dok će međusobne optužbe vjerovatno trajati i u narednim danima, postavlja se pitanje zašto je brana Kahovka toliko značajna za jug Ukrajine?

Brana Kahovka izgrađena je 1956. godine i predstavlja najjužniju od šest hidroelektrana izgrađenih duž rijeke Dnjepar tokom sovjetskog perioda. Nizvodno od Kahovke nalazi se kanal koji se proteže sve do Crnog mora.

“Brana je visoka oko 30 metara i široka preko 3,2 kilometra i pohranjuje otprilike istu količinu vode kao Veliko slano jezero u američkoj državi Utah. Ova brana predstavlja samo jedan od tri glavna prijelaza duž Dnjepra u oblasti Herson i predstavljala je kritičnu liniju snabdijevanja ruskih snaga na desnoj obali rijeke Dnjepar”, piše The Moscow Times.

O posljedicama rušenja brane govorilo se još prošle godine, a u scenariju koji je opisan kao katastrofalan isticalo se kako bi uništavanje brane moglo dovesti do veoma destruktivnog poplavnog talasa niz rijeku Dnjepar koji bi prouzrokovao velike poplave u područjima na jugu Ukrajine.

“Poplave će biti vjerovatno veće na lijevoj obali Dnjepra koju drže Rusi”, navodi se u analizi.

Pored toga će u narednim danima i ruski položaji na ovom dijelu fronta biti poplavljeni, pucanje brane jednako bi moglo ugroziti i Krim.

“Smanjenje nivoa rijeke iza brane ugrožava i vodosnabdijevanje Krima te rizikuje da se prekine pristup rashladnoj vodi za nuklearnu elektranu koju kontrolira Rusija u ukrajinskoj regiji Zaporožja”, pojašnjava se.

Iako je šteta mnogo veća nego korist od samog rušenja brane, ona ipak postoji, bar kada je riječ o ruskoj strani. Naime, ovim potezom, ruska vojska najvjerovatnije je “kupila” nekoliko sedmica vremena i tako spriječila eventualni amfibijski kontranapad ukrajinskih snaga duž Dnjepra, a o kojem se pričalo u posljednjih nekoliko sedmica.

Međutim, voda koja je oslobođena iz brane poplavit će veliki dio lijeve obale rijeke, ali i luku Herson što može imati nesagledive posljedice za ovaj dio.

“Za 4-5 dana nakon rušenja brane, voda će izazvati poplave uz rijeku Bug koja se nalazi kod Mikolajeva. Modelirani protok će dostići vrhunac od 14.000 kubnih metara što bi se moglo usporediti sa prosječnim protokom Nijagarinih vodopada od 2.400 kubnih metara u sekundi”, navodi se u prethodnim analizama.

Inače, brane na rijeci Dnjepar zaštićene su ratnim zakonima kao i Ženevskom konvencijom što dodatno usložnjava probleme nakon ovog napada.

“Instalacije i objekti koji sadrže opasne sile, odnosno brane, nasipi i nuklearne elektrane, ne smiju biti predmet napada čak i ako su ti objekti vojni ciljevi, ako takav napad može uzrokovati oslobađanje opasnih sila i posljedične teške gubitke među civilnim stanovništvom”, pojašnjava se.