Zatvor na Igmanu uskoro otvara vrata: Nakon 100 godina, uz pomoć Delegacije EU, Sarajevo dobija moderan pritvor

Izgradnja zatvorskog kompleksa na Igmanu projekat je koji je najavljivan decenijama unazad. Ipak, za razliku od prethodnih nacrta i projekata, posljednji radovi pokazuju kako je zatvorski kompleks nadomak puštanja u puni rad.

Kao što je poznato od ranije, kompleks zatvora na Igmanu činit će četiri zgrade upravna zgrada, zgrada policije, servisna zgrada i zgrada posebne pritvorske jedinice sa svojom pratećom infrastrukturom. Pored toga bit će sagrađen parking za posjetioce i osoblje zavoda, što do sada nije bila praksa. Kompleks će imati kapacitet za 300 pritvorenika i 120 zatvorenika.
Da se radovi privode kraju potvrdio je i direktor KPZ – Sarajevo Faruk Zubčević sa kojim smo izvršili cjelokupnu analizu situacije i trenutnih radova koji se izvode na ovom objektu.

“Ulazimo u treću fazu koja je ujedno završna faza projekta. Ona obuhvata komunalnu infrastrukturu, osvjetljenje interno i eksterno, uvezivanje mašinskog, elektronskog, hidro i građevinskog segmenta u jednu funkcionalnu cjelinu sa alternativnim opcijama vodeći računa o zakonskoj regulativi koja se primjenjuje u ovakvim institucijama kao i sistem otvaranja odnosno zatvaranja pojedinih segmenata te vatrozaštitu. Obuhvata i elektronski sistem nadzora kompletnog objekta, namještaj i finalizaciju putnih komunikacija unutar i van objekta. Smatramo da ćemo sa krajem godine većinu poslova završiti. Tako da, početkom iduće godine idemo u segment dobijanja upotrebne dozvole što će vrlo brzo ići. Toliki smo napor imali da ovo uradimo kako treba, imajući u vidu da je ovo specifična ustanova koja je urađena po svim standardima Evropske unije”, rekao je Zubčević.

Ono što je važno istaći jeste da je u projektu veliku ulogu imala i Evropska unija, tačnije Delegacija Evropske unije u BiH pod čijim nadzorom se ovaj objekat i gradi.

“Delegacija EU je finansijer pritvorskog dijela koji je najveći i najvažniji za rješavanje gorućeg problema, a to je pritvor u Sarajevu. Također rješava se pitanje prostorija Općinskog i Kantonalnog suda kao i Suda BiH. Objekat u Vojkovićima nema potreban broj prostorija za pritvor kao ni prostorije za žene”, navodi.

S obzirom na to da Evropska unija učestvuje u izgradnji ovog kompleksa, razgovarali smo i o standardima koje je bilo potrebno ispuniti, a koji su prije svega vezani za evropske standarde i pravila.

“Sve regulative su u potpunosti ispunjene i Delegacija EU je pohvalila menadžment KPZ Sarajevo. Rekli su nam da smo kredibilan segment u BiH koji je u potpunosti i blagovremeno sve ispunio. Ujedno su nam se zahvalili za domaćinski pristup svim aktivnostima koje su urađene. Njihovi standardi su vrlo precizni i svrsishodni. Obično pri samoj izradi projektne dokumentacije se vodi ogromna računa o tim segmentima. Da bi to bilo jasnije, vodi se računa o veličini ćelija, načinima i okolnostima ishrane pritvorenih lica, mjerama sigurnosti internog i eksternog karaktera i svim onim normama koje zadovoljavaju zatvori Evropske unije. Ovaj zatvor zadovoljava sve te norme”, ističe.

Ipak, najbitniji segment je onaj koji se tiče sigurnosti.

“Ako imate pritvor koji je bez mogućnosti uticanja na pritvorenike, bez mogućnosti da treći faktor ima kontakt sa pritvorenom osobom, kada imate koncept da pritvorenici ne mogu doći u kontakt međusobno, da ne može ništa od nedozvoljenih supstanci ući u kompleks. Kompletan sistem sigurnosti zatvora je takav. Ovaj sistem sigurnosti će biti četveroslojni sistem koji će imati ne samo iznimno kvalitetan videonadzor već termalni nadzor i nadzor sa određenim segmentima vršenja policijskih poslova uključujući i zaštitu službenih pasa koji su prethodno obučeni za pronalazak opojne droge i nedozvoljenih supstanci koje asociraju na narkotike”, pojašnjava.

Uzevši u obzir značaj evropskih institucija u izgradnji ovog objekta, velika pažnja se posvetila i razgovoru sa partnerima kako iz zemalja EU tako i iz Sjedinjenih Američkih Država.

“Imali smo nekoliko posjeta iz svijeta i regije. Iz Slovenije su bili impresionirani, kao i delegacija Ministarstva pravde SAD-a. Ljudi koji se bave ovom problematikom, mogli su samo reći da su počašćeni dolaskom i da vide da se u BiH na ovaj način, za relativno kratak period od nepune tri godine, uradilo mnogo toga. Ostvarili smo kontaket sa slovenačkim izvršenjem kaznenih sankcija koje je prepisano iz Njemačke. Imamo bliske kontakte sa Ministarstvom pravde SAD-a. U posjeti je bila osoba koja je jedna od najkompetentnijih u zatvorskom sistemu. Rekao nam je da je ovo izvrsno i za uslove SAD-a što nam je posebno imponovalo”, objašnjava.

Uprkos velikim naporima koji su uloženi, Zubčević ističe i veliku ulogu Evropske unije u cijelom projektu.

“Da nije bilo EU, ovog zatvora ne bi bilo. Kao direktor KPZ Sarajevo, iznimno se zahvaljujem Delegaciji Evropske unije, za sve što su uradili. Imaju i više razumijevanja nego što bi možda mi imali. Suština je ispuniti uslove da bi vi dobili sredstva EU. Morate imati čiste papire po pitanju zemljišta, komunalne infrastrukture i sve one preduslove koji predstavljaju mukotrpan posao. Morate imati puno želje i volje da se sve prikupi. EU je izabrala izvođača. Nadzor nad tim radovima radi i EU. Sto godina su pokušali da izmjeste KPZ Sarajevo. Sve je to bilo na riječima i na želji.Niko nije zavrnuo rukave i ispunio sve što treba ispuniti kako bismo dobili ta sredstva”, poručuje.

Gradnju kompleksa na Igmanu ocijenio je kao jedan od historijskih trenutaka.

“Niko 100 godina ovdje nije fening uložio. To je suludo. Najveća pritvorska jedinica, ogledalo države, a niko nije uložio u taj zatvor. Niko nije imao želju da to napravi. Preuzeli smo na sebe veliki posao i riješili problem pravosuđa. Imaju prostorije koje ćemo im ustupiti. Riješili smo pritvor Sudu BiH, općinskom i kantonalnom sudu. Napravili smo bazni segment reforme pravosuđa i konačnog obračuna sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Dobili smo sve čestitke. Stav KPZ-a je bio da se dio prostorija ustupi i Kantonalnom tužilaštvu KS jer su im neophodne da imaju izravnu vezu sa glavnom zgradom i sucima. Dolazio je i premijer KS koji je pohvalio rad, kao i Vlada KS. Imamo podršku i Vlade Federacije BiH. Uradili smo ono što niko nije uradio 100 godina”, navodi direktor i pojašnjava kako će finansijski značaj biti važan i za Općinu Ilidža jer se sjedište KPZ-a iz općine Centar seli na Ilidžu.

Pohvale su stigle i sa viših nivoa pravosudnog sistema, te su rad na izgradnji kompleksa pohvalili i predsjednik Kantonalnog suda Igor Todorović kao i predsjednik Općinskog suda Sarajevo Damir Batotić. Također, kompleks su posjetili i Vladimir Špoljarić, Milenko Kajganić, Munib Halilović, Dženad Grošo, Erduan Kafedžić kao i veći broj tužilaca i sudija svih nivoa te predstavnici akademske zajednice.

Takođe, posebno se ističu i posjete stranih zvaničnika kao što su delegacija Ministarstva pravde SAD-a Sugi Gomathinayagam, Tyler Truby i Lynn Holland. U posjeti je boravio i britanski zvaničnik Neil Harrington koji je boravio u svojstvu šefa poslovanja Linev Sistems.

Sve ono što je prezentovano, kako ističe direktor, predstavlja samo dio sigurnosnog sistema o kojem građanstvo može imati informacije. Drugi segmenti predstavljaju tajnu, odnosno zaštićenu oblast koja je dostupna isključivo pažljivo odabranim strukturama zatvorske policije i osoblja KPZ Sarajevo.

Na kraju razgovora i analize, Zubčević je naglasio kako će novi kompleks imati i perimetrijsku zaštitu objekta što je posebno važno.

“U starom objektu smo imali kompletnu perimetrijsku zaštitu objekta. To je jedan od najbitnijih elemenata. Ovdje će biti također novi sistem. To je jedna humana, potpuna sigurnost i omogućavanje tužilačkim i sudskim organima da rade svoj posao. Naglašavam da je kompletna aktivnost na izgradnji kompleksa urađena u sklopu važeće strategije borbe protiv korupcije i plana rada koji je sačinio KPZ Sarajevo”, zaključio je u razgovoru za Klix.ba direktor Faruk Zubčević.