Svakodnevno zbog ušteda prelaze Drinu, lijekovi višestruko jeftiniji

Kalkulacije, akcije, pretrage. Kako potrošiti manje, gdje kupiti jeftinije? Zvuči poznato, zar ne? Građani Bosne i Hercegovine svakodnevno su suočeni s ovim pitanjima kako bi, u vrijeme stalne inflacije a niskih primanja, ipak osigurali dovoljno novca i za ono što često zovu luksuzom. Oni u pograničnim područjima odavno se ne libe zbog toga preći i granicu. Radi uštede, do susjedne Srbije i više puta dnevno. Ne zbog turizma, već za hranu i lijekove.

Od Bijeljine do susjednih Badovinaca preko Pavlović mosta svakodnevno, samo zbog kupovine, pređe veliki broj građana. Prelazak se, kažu, uprkos plaćanju mostarine, itekako isplati.

„Odem za vikend, s obzirom na to da imamo dva penzionera u kući, a penzije su jako male, iskorištava se da se ode, uzmu namirnice i lijekovi koji su od pet do sedam puta jeftiniji nego ovdje“, govori Miloš Vukadinović.

Tako, kažu nam građani, zavisno od potreba, na jednoj kupovini osnovnih životnih namirnica na mjesečnom nivou uštede od 100 do 300 maraka. Zbog uštede od skoro 40%, mostom preko Drine do prve prodavnice pređe više od 100 građana svako jutro.

„Radi se o tome da je u Srbiji diferencirana stopu PDV-a, a to je već jedan način da nešto bude jeftinije. Lijekovi koji su u najčešćoj upotrebi, koji nisu na listama za subvencije su jeftiniji. I onda imamo slučaj da ovi blizu granice svakodnevno je prelaze, čak znam da iz Zvornika idu u Mali Zvornik jer je hljeb jeftiniji“, navodi Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača Zvono iz Bijeljine.

„Cijena mlijeka u markama je 1,70, jogurt od dva litra je 3,40, a čašica je tri komada za marku. Hljeb je 90 feninga do marka“, navodi Rada Nestorović, trgovkinja u Malom Zvorniku u Srbiji.

Osim namirnica i lijekova, građani ovog pograničnog poljoprivrednog kraja na kupovini sadnog materijala u Srbiji uštede od 50 do 70%.  Ipak, nije da “mi konja za trku nemamo” – i građani susjedne Srbije pređu Drinu da nešto pazare kod nas:

„Garderoba je ovdje jeftinija, pogotovo što može da se vrati PDV. To je neki balans, pogotovo nama koji živimo ovdje blizu.“

„Ovdje kod nas je, mislim, 100 eura minimum da imate pravo na povrat PDV, drugo – kod nas je gorivo jeftinije, posebno u ovim pograničnim mjestima u odnosu na ono u unutrašnjosti Bosne i Hercegovine“, napominje Vasilić.

Tako da, iako istraživanja pokazuju da za pun rezervoar goriva u Bosni i Hercegovini mora da se radi oko 16 sati, ono je i dalje nešto povoljnije nego u Srbiji, čiji građani zbog uštede od 50 do 80 feninga po litru po gorivo svakodnevno dolaze kod nas. I dok je nešto skuplje, nešto povoljnije, problem niskih plata je zajednički – te i jednima i drugima ne preostaje ništa drugo nego da pri svakoj kupovini kalkulišu gdje i koliko će potrošiti.

(FTV/ VaseVijesti)