RS će se ove godine zadužiti za još 1,2 milijarde KM

Život, a i budžeti na kredit. Naime, vlasti skoro svih nivoa u Bosni i Hercegovini planiraju u 2024. godini velika zaduženja da bi mogli da redovno izmiruju obaveze. Naravno, najviše prednjače entiteti.

Ukupan dug Federacije BiH je 6,5 milijardi maraka, što je 22 posto njenog BDP-a, a RS-a 6,1 milijardu, što je oko 40 posto BDP-a.

Vlast RS-a će se u ovoj godini dodatno zadužiti za 1,2 milijarde maraka. Ipak, u ovom entitetu kažu da nisu prezaduženi.

– Svi su priželjkivali i prizivali ekonomsku propast. Međutim, to se nije desilo. U 2023. godini uspješno je vraćeno jedna milijarda i 50 miliona maraka, a zadužili smo se oko 700 maraka – kaže entitetski premijer Radovan Višković (SNSD)

– Koliko god nam neki trčali iza leđa, mi ćemo uspjeti da odradimo i sve što smo odradili i u 2023. RS je stabilna i likvidna – dodao je.

U 2024. godini RS planira da se dugoročno zaduži za više od jedne milijarde maraka, i to dugoročno, izvještava Federalna televizija.

– Od toga na domaćem tržištu 141 milion, a na stranom 810 miliona maraka. Da bi potrebna finansijska sredstva bila blagovremeno osigurana, neophodno je da NSRS donese odluku o dugoročnom zaduženju – objašnjava ministica finansija RS-a Zora Vidović (SNSD).

Opozicioni zastupnici kažu da je nastavljen trend gdje se uz indirektne poreze Vlada najviše se oslanja i na zaduživanja, bez obzira na to što se svake godine kamatne stope povećavaju. Upozoravaju da je, umjesto zaduženja, potrebno okretanje ka investicijama koje će osigurati nove doprinose.

– Što se tiče dugoročnog i kratkoročnog zaduženja, to je 1,2 milijarde. Uz garancije, to se približava skoro na dvije milijarde – navodi SDS-ova zastupnica u entitetskoj skupštini Mirjana Orašanin.

Ekonomski analitičari podsjećaju da su se u posljednjim izjavama entitetskih zvaničnika često spominjane formalne, ali i neformalne sankcije, te da će Vlada RS-a vjerovatno izbjegavati evropske berze.

– Ideja je da se ide na neka nova tržišta koja mogu da podnesu taj nivo zaduženja. Spominju se bliskoistočne zemlje i Kina. Za te sve banke ili berze je to toliko malo da nije vrijedno spominjati. Pitanje je hoće li biti primamljivo zbog kamate koja je projektovana – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Kako navodi, zakon je definisao da kamata na zaduživanje na međunarodnom tržištu bude do 7,5 posto, uvećana za procenat euribora, te da to u ovom momentu prelazi više od 10 posto i da za ovakve kamate uvijek ima spekulativnog kapitala koji će biti spreman za kupovine obveznica.

(VaseVijesti)