- Domaći političari naredne sedmice putuju u Bruxelles na sastanke s predstavnicima Evropske unije, a secesionistička retorika Dodika i njegovog SNSD-a nikako da utihne
Lideri i predstavnici/e vladajućih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini početkom naredne sedmice bit će u Bruxellesu. Sastanci se organizuju uoči sastanaka na vrhu zemalja zapadnog Balkana i Evropskog vijeća.
GRLATI PARTNERI
- Nevjerovatno je kako se u cijeloj priči i saradnji zaboravlja da je i Republika Srpska dio strukture ili, kako to kažu, snaga koje predvode BiH na putu ka EU, izjavio je Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik RS-a.
Ranije je rekao da je pozvan u Bruxelles 5. decembra. Dan kasnije, drugi put je zakazano ročište u predmetu protiv njega i v. d. direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića. Dodik redovno govori i o nezavisnosti RS-a, a sebe vidi i kao budućeg predsjednika. U međuvremenu je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, poručio da će on biti u Bruxellesu. Informacije o mogućem sastanku državne koalicije prije puta u Bruxelles nisu potvrđene. Banjalučka politička analitičarka Tanja Topić smatra da je vrlo teško reći da je moguće utišavanja secesionističkih tonova.
- Vidimo da i unatoč sastanku u Bruxellesu to mnogo ne utječe na inicijatore i pobornike ove ideje. Retorika se čak za nijansu pojačava, govori se o samostalnosti kao završenoj stvari, što je u koliziji sa agendom za integraciju u EU, kaže Topićeva.
Dodaje da koalicioni partneri nemaju snage da utišaju grlate partnere koji jasno i javno uslovljavaju ostale usvajanjem zakona o Ustavnom sudu. Nakon nedavnog sastanka trojke i HDZ-a, lider HDZ-a BiH Dragan Čović istakao je nadu da će ubrzo napraviti snažan iskorak u okviru pitanja koja treba usaglasiti, uključujući i Izborni zakon. O izbornoj reformi u BiH govorio je i Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i evropskih poslova susjedne Hrvatske. Prof. dr. Žarko Puhovski iz Zagreba smatra da je krajnje vrijeme da BiH sama govori o bitnim temama svoje socijalne i političke egzistencije, a među njima i Izbornom zakonu.
- Ona to, ponajprije zbog institucijske zadane trostrane podjele, već desetljećima ne čini. To, naravno, ne opravdava intervencije ni iz Ankare, ni iz Beograda, ni iz Zagreba. Ali, ova unutrašnja politička nijemost BiH u realpolitičkim je okvirima olakšala izvanjske intervencije, kaže prof. dr. Puhovski.
Napominje da nema pregovora kod ulaženja u EU, već da se radi se o seriji ispita i domaćoj zadaći.
– Ne mislim da BiH treba posebno nagrađivati, ali ako se razgovara o mogućem pridruživanju temeljito razorene (i dalje razarane) Ukrajine, BiH je, uz ostale, doista na redu, ističe prof. dr. Puhovski i dodaje da je realnost da ljude više ne ubijaju, nego tjeraju u inozemstvo ili osuđuju na socijalno mizerni opstanak.
PONOVO U BEOGRADU
– Poslijeratna BiH je pokazala otpornost ne samo na razini tvrdokornosti nego i sposobnosti da unutrašnje sukobe – koliko god bili na trenutke i eksplozivni – zadrži u svojevrsnom političkom Pretisovu loncu, kaže prof. dr. Puhovski.
A dok i dalje čeka pompezno najavljivani put u Rusiju koji nikako da se ostvari, Dodik je u petak ponovo otputovao u Srbiju.
(OSLOBOĐENJE/ VaseVijesti)
