U četvrtak je u 78. godini preminuo istaknuti književnik Marko Vešović, čije je ime ostavilo dubok trag u bosanskohercegovačkoj i crnogorskoj književnosti. Vešović je svojim djelima obogatio kulturno nasljeđe regiona, a njegova veza s Sarajevom, gdje je proveo značajan dio svog života, ostavlja neizbrisiv pečat.
Nakon završene gimnazije u Bijelom Polju, Marko Vešović se upisao na Filozofski fakultet u Sarajevu, a kasnije je nastavio svoje obrazovanje na postdiplomskom studiju Filološkog fakulteta u Beogradu. Njegov profesionalni put zatim je vodio kroz akademsku i književnu sferu.
Godine 1976. Vešović je postao asistent na Filozofskom fakultetu, gdje je predavao do 1986. Tijekom svoje karijere preuzeo je i uredničke zadatke u izdavačkoj kući “Veselin Masleša”. Osim svoje uloge u akademskom i izdavačkom svijetu, Vešović je bio i angažirani intelektualac koji je kritički sagledavao društvene i političke događaje svoje zemlje.
Jedan od ključnih perioda u njegovom životu bio je i period rata u Bosni i Hercegovini. Vešović je bio istaknuti hroničar svakodnevnog života građana Sarajeva tokom opsade grada. Njegova knjiga “Poljska konjica” postala je svojevrsni spomenik vremenu opsade, opisujući strahote i neizvjesnost koju su građani preživljavali. Posebno se istaknula njegova poezija posvećena jednoj ubijenoj djevojčici, koja je postala simbolom stradanja i patnje Sarajeva pod opsadom.
Vešović je duboko osjećao vezu sa Sarajevom, koji je nazivao svojim rodinim gradom. U njegovim tekstovima jasno se vidjelo kako su se sve etničke i vjerske podjele izgubile pred zajedničkom sudbinom građana Sarajeva, suočenih s neizvjesnošću i strahom od svakodnevnih opasnosti.
Njegova književna ostavština uključuje nekoliko važnih djela poput “Nedjelja”, “Osmatračnica”, “Rodonačelnik”, “Četvrti genije”, “Smrt je majstor iz Srbije”, “Kralj i olupina”. Njegova pera bila su oštra, iskrena i često su bila prožeta društvenim angažmanom.
Nakon rata, Vešović je nastavio svoj rad u Sarajevu, pišući kolumne za različite medije. Njegova smrt predstavlja gubitak za književnost i kulturu Balkana, ali će njegovo nasljeđe ostati živo kroz riječi i misli koje je podijelio s generacijama čitatelja.
Ostavite komentar