Evo koliko je FBiH platila poreza za 2023. godinu: Prednjači Sarajevo, Tuzla…

• Direktor Porezne uprave Federacije BiH Šerif Isović rekao je da su porezni obveznici sa područja FBiH u 2023. godini uplatili više od 7,34 milijarde javnih prihoda.

Predstavio je danas u Sarajevu rezultate rada i aktivnosti u protekloj godini, ali je govorio i o pritiscima i problemima s kojima se Porezna uprava susreće u radu zbog nedovoljno novca i uposlenika.

Govoreći o uplati javnih prihoda iz nadležnosti Federacije BiH rekao je da su porezni obveznici sa područja FBiH u 2023. godini uplatili više od 7,34 milijarde javnih prihoda, prenijela je Anadolija.

“Posmatrano u odnosu na prethodnu godinu to je povećanje za oko 14,77 posto. Najveći dio uplaćenih javnih prihoda odnosi se na direktne poreze i doprinose i oni su uplaćeni u ukupnom iznosu više od šest milijardi. U toj strukturi, najviše svakako se odnosi iznos na doprinos za PIO, nešto više od 2,8 milijardi. Ako posmatramo povećanje u odnosu na prethodnu godinu, najveće povećanje imaju uplate poreza i doprinosa u iznosu od preko 856 miliona, a u toj strukturi na doprinose se odnosi povećanje od 643 miliona, dok se na direktne poreze odnosi iznos od 213 miliona”, rekao je Isović.

Prema njegovim riječima, u konačnici su porezni obveznici u odnosu na prošlu godinu uplatili više od 945 miliona više javnih prihoda nego što je to bilo u prethodnoj godini.

Kada je upitanju uplata javnih prihoda po kantonima, naveo je da Kanton Sarajevo i dalje bilježi najveće uplate javnih prihoda i da je na području ovog kantona uplaćeno više od dvije milijarde maraka.

Zatim slijedi Tuzlanski kanton, a najniže uplate ima Bosanskopodrinjski kanton.

Isović je kazao i da je od 2015. do danas porezni obveznici su uplatili više od 3,5 milijardi maraka više javnih prihoda nego što je bilo u 2014. godini.

Govorio je i o strukturi zaposlenih u FBiH.

“Federacija BiH je prošlu godinu završila sa 544.345 zaposlenih, što je više za 6.033 zaposlena u odnosu na prošlu godinu. Ako gledamo kontinuitet od 2014. do danas, broj zaposlenih radnika je povećan za 68.410 ili za više od 14,37 posto. Posmatrano po kantonima, Sarajevski kanton ima najveći broj zaposlenih, od 1548.133, zatim slijedi Tuzlanski sa 104.490”, rekao je Isović.

Dotakao se i zaposlenih iz Republike Srpske, koji rade u Federaciji BiH.

“Sa područja Republike Srpske, u Federaciji BiH radi 8.387 zaposlenih, i sa područja Brčko distrikta 888 zaposlenih. Najveći broj zaposlenih u FBiH je u dobi između 36 i 66 godina. Ako gledamo polnu strukturu, 44 posto se odnosi na zaposlene žene, a 56 posto na zaposlene muškarce”, pojasnio je Isović.

Poručio je da s ponosom može reći da je rast javnih prihoda kategorija koja ubjedljivo raste u odnosu na sve druge kategorije i ona je u ovom periodu rasla za nešto više od 93,49 posto, dok je procenat rasta prosječne plate iznosio svega 54,26 posto.

Govorio je i o fiskalnim uređajima navodeći da jedan od pokazatelja smanjenja i uticaja sive ekonomije je svakako i porast fiskalnih uređaja. Prema njegovim riječima, on je, kada je došao na direktorsku poziciju, zatekao 26.607 fiskalnih uređaja, a sada ih ima 100.533.

“Ogromne problem nam pravi to što imamo najgoru fiskalizaciju u regionu, pa i u Evropi, odnosno duplu fiskalizaciju. Mislim da smo jedina država u svijetu koja ima dupli sistem fiskalizacije”, rekao je Isović.

Kada su u pitanju porezne ispostave, naveo je da se njima obrađuju ogromne količine podataka.

“U ispostavama je određeno, obrađeno preko 3,6 miliona poreznih prijava. Donijeli smo, odnosno izdali prijava, u jedinstveni sistem preko 614.613, da smo izdali naloga za plaćanja u iznosu preko 272.274.000. Da smo, nažalost, samo u ispostavama podnijeli prekršajne prijave čiji je iznos po minimalnim kaznama nešto više od šest miliona i da smo u postupku razreza poreza na promet nekretnina utvrdili porezne obaveze u iznosu od preko 99 miliona”, pojasnio je Isović.

Ukazao je i na problem sa sudovima jer im rješavanje žalbi na njihove prekršajne naloge traju predugo.

“Podnijeli smo oko 100.000 prekršajnih naloga, od čega je 14.003 je tražilo sudsko odlučivanje. Minimalne kazne p tim sudskim odlučivanjima su bile više od 33,8 miliona KM, a sudovi su izrekli kazne od svega više od 13,8 miliona KM, što znači da su sudovi izricali kazne samo u iznosu od 41 posto od minimalne kazne. Mislim da je tu previše diskrecionog prava, da neko može izricati kazne koje su čak manje od zakonom propisane ili čak uslovne kazne. Takve kasne sigurno vaspitno ne utiču na porezne obveznike i one su diskriminatorske u odnosu na one porezne obveznike koji redovno izvršavaju porezne obaveze”, istakao je Isović.

Nažalost, naglasio je da ništa nije bolja situacija ni kada je riječ o rješavanju žalbi Porezne uprave.

“Nevjerovatno je da trenutno na rješavanju imamo žalbi u vrijednosti od preko 611 miliona KM. Imamo 6.787 žalbi koje nisu riješene. One žalbe koje nisu riješene, protiv tih poreznih obveznika Porezna uprava ne može provoditi postupke prisilne naplate. I na sudovima imamo 76 miliona KM vrijednosti žalbi koje nisu riješene i po nekoliko godina”, istakao je Isović.

Ukazao je i na problem zapošljavanja u Poreznoj upravi navodeći da je u prošloj godini uskraćen prijem 89 uposlenika. Isović je kazao da im značajan problem predstavlja višegodišnji nedostatak kadrova i nedovoljan broj izvršilaca u svim organizacionim jedinicama Porezne uprave Federacije BiH.

Naveo je da u odnosu na sistematizovani broj – 1.744, nedostaje 491 zaposlenik.

Rekao je i da je budžet PUFBiH nedovoljan za obezbjeđenje normalnih uslova rada, a posebno ulaganja u informacioni sistem, što se navodi i u izvještajima MMF-a.

(Biznisinfo/ VaseVijesti)