Državni zakoni o struji, plinu i nafti su uslovi Energetske zajednice, no RS se protivi reformama

Obaveze koje je BiH preuzela ugovorima sa Energetskom zajednicom još uvijek nisu ispunjene, a nakon što je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović predložio da se usvoji državni zakon o glasu, postalo je očigledno da RS nema namjeru to podržati.

Energetska zajednica je međunarodna organizacija koja spaja Evropsku uniju sa njenim susjedima kako bi se napravio integrisan plan sveevropskog energetskog tržišta.

Prijedlog Bećirovića odnosi se i na rješavanje alokacije kapaciteta, razvoja transportne mreže, balansiranja, tržišta gasa, uspostave jedinstvenih mrežnih pravila, certifikacije i razdvajanja operatora transportnog sistema i brojna druga važna pitanja za sektor prirodnog gasa

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovski jučer je boravio u posjeti Parlamentarnoj skupštini BiH gdje je održao prezentaciju na temu “Realizacija Ugovora o Energetskoj zajednici-gdje je BiH”.

Na osnovu informacija iz prezentacije jasno je da naša zemlja ne izvršava preuzete obaveze iz ugovora niti uslove iz ranijih energetskih paketa, kao i da nema vidljivog napretka u oblasti zakonodavstva, niti u uspostavljanju funkcionalnog jedinstvenog energetskog tržišta u BiH.

Ono što je najvažnije, budući da je članstvo u Evropskoj uniji navodno strateški cilj vlasti u BiH, jeste činjenica da BiH nije napravila napredak u implementaciji acquis-a (pravne stečevine EU) za električnu energiju, plin i naftu u BiH.

“U toj prezentaciji je vidljivo da nije bilo napretka u smislu da nismo donijeli zakon o električnoj energiji kojim bi se uspostavilo jedinstveno tržište električne enegije, kao ni zakon o plinu odnosno nismo uspostavili ni jedinstvenog operatera za plin tako da ostaju obaveze iz prethodnih energetskih paketa. Ono o čemu nas je upoznao Larkovski je da su mjere sankcija ukinute za BiH krajem decembra prošle godine, ali da i dalje uslovi ostaju. Neizvjesno je do kada ćemo izvršiti svoje obaveze u smislu prilagođavanja legislative zakonima EU”, kazao je za Klix.ba državni zastupnik Jasmin Emrić (NES).

Rok do kojeg bi BiH trebala dostaviti nacrt zakona o električnoj energiji i plina je 30. juni.

“Nisam optimista da će se taj rok ispoštovati. To je tema zadnjih deset godina i bilo je toliko pokušaja, i prethodni direktor je uvijek naglašavao da je potrebno da izvršimo svoje obaveze još iz Drugog energetskog paketa, pa trećeg, evo sad je i peti u Energetskoj zajednici, a BiH nije ništa uradila. Imamo taj problem nemogućnosti postizanja dogovora sa entitetom Republika Srpska i to je svih ovih deset godina problem”, poručio je Emrić.

Sankcije Energetske zajednice su BiH ukinute na period od dvije godine.

Pobuna vladajućih stranaka RS-a

Vladajuća koalicija u RS-u predvođena SNSD-om odbija usvajanje državnog zakona o gasu iako se taj bh. entitet još 2007. godine obavezao da će on biti usvojen kada su Milorad Dodik kao predsjednik Vlade RS-a, Nedžad Branković kao premijer FBiH i Nikola Špirić kao predsjedavajući Vijeća ministara postigli dogovor.

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropske unije kao i Ugovorom o uspostavi energetske zajednice, proizašle su konkretne obaveze naše države koje su u skladu sa Ustavom, pravnom stečevinom EU te najboljim poslovnim praksama.

Obaveza iz ugovora jeste i funkcioniranje tržišta električne energije i gasa po standardima tržišta energije Evropske unije, a jedna od osnovnih obaveza BiH jeste usklađivanje energetskog sektora sa Trećim energetskim paketom EU.

Suština tog paketa jeste davanje veće ovlasti nacionalnim regulatorima te poboljšanje saradnje državnih operatora prijenosnih sistema u svrhu osiguravanja sigurnosti opskrbe.

Ono što je jasno, jeste da na državnom nivou među vladajućim strankama ne postoji konsenzus niti o približavanju Evrospkoj uniji budući da je sasvim jasno da bi predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović mogla uputiti Narodnoj skupštini RS-a zahtjev za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa na Bećirovićev zahtjev da se izradi državni zakon o gasu budući da je na sjednici te institucije već glasala protiv tog zakona.

Drugi primjer je ministar vanjske politike i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD) stranački kolega Cvijanović koji insistira na tome da je energetika nadležnost entiteta te da je BiH isključivo koordinator u energetskim projektima.

Time se nastavlja insistirati na entitetskom regulatoru te javnom preduzeću Gas Res koje je osnovano kako bi se implementirao projekat Istočne gasne interkonekcije koji je u direktnoj suprotnosti sa interesima BiH i nastojanjima da država postane članica Evropske unije jer je se na taj način usmjerava ka ruskom gasu.

Iako se SNSD poziva na poštivanje Dejtona, sasvim je jasno da se ignorira njegov Aneks 9 koji je osnova za formiranje državnih kompanija, a koje se između ostaloga mogu baviti i pitanjima energetike.

Kako partneri u vlasti na nivou BiH namjeravaju premostiti suštinske razlike koje se manifestiraju kroz odbijanja usvajanja zakonodavstva koje državu približavaju EU, vidjet ćemo u mjesecima koji slijede.