Bez obzira na kišovito vrijeme, pojava šumskih požara nije nestala: Koliko smo spremni ove godine?

Šumski požari su noćna mora mnogih zemalja u svijetu, a koju, nažalost. Da stvari budu gore, situacija postaje sve ozbiljnija zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.

Tako svake godine šumski požari nanose sve više štete i za vrlo kratki period uništavaju šume koje su rasle i održavale ekološki sistemi stoljećima. Jedino što može uraditi društvo jeste da se ponaša odgovorno i da shvata ozbiljnost situacije te da svako poštuje preporuke koje se pred sezonu visokih temperatura mogu naći u objavama mnogih medija, na mnogim stranicama, kao i da promovišu i prenose preporuke putem društvenih mreža.

Ono što može uraditi vlast jeste da te preporuke objavi, upozori građane, stalno podsjeća na opasnost od šumskih požara te šta može dovesti do njih, ali i da bude u pripravnosti kako se ne bi moralo reagovati “pet do dvanaest”.

U ovom vremenskom periodu u našoj zemlji je obično mnogo toplije, a s obzirom na to da je vrijeme posljednjih sedmica kišovito, a temperature niske, mnogi su zaboravili na to da vrlo brzo može doći do nagle promjene i porasta temperatura.

Nagle promjene temperatura izazvane klimatskim promjenama već stvaraju probleme pojedinim evropskim zemljama, stoga ne trebamo zaboravljati da Bosna i Hercegovina nije izuzetak te da klimatske promjene itekako imaju utjecaja na vrijeme u našoj zemlji.

Provjerili smo da li se vrše pripreme za sezonu šumskih požara, a iz Federalne uprave civilne zaštite su nam pojasnili šta otežava pripreme te šta je do sada urađeno.

Sa aspekta nadležnosti propisanih Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu i Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, zaštita od požara i vatrogastvo čine sastavni dio jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara.

Pravni okvir

Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu, između ostalog je propisao da je zaštita od požara djelatnost od posebnog interesa za Federaciju, kanton, grad i općinu, a ostvaruje se na način predviđen ovim zakonom, podzakonskim propisima donešenim na osnovu ovog zakona i međunarodnim tehničkim normativima i standardima koji važe u Bosni i Hercegovini, a koji se odnose na mjere zaštite od požara predviđene ovim zakonom.

Članom 6. Zakona o zaštiti od požara propisano je da niko nema pravo da svojim materijalnim dobrima i svojim postupcima, neprovođenjem mjera zaštite od požara propisanih ovim zakonom i drugim propisima, dovodi u opasnost od požara tuđi život i zdravlje i materijalna dobra. Također svako fizičko lice ima pravo na zaštitu svog života i zdravlja od požara, koja se osigurava, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.

Dok je članom 13. Zakona o zaštiti od požara propisano je da Federalna uprava civilne zaštite u oblasti zaštite od požara i vatrogastva, između ostalog, provodi utvrđenu politiku i osigurava izvršenje ovog zakona i drugih federalnih propisa iz oblasti zaštite od požara i vatrogastva u pravnim licima, državnim organima i drugim institucijama u Federaciji.

To znači da Federalna uprava civilne zaštite nema izričitu nadležnost, niti odgovornost u pogledu preduzimanja preventivnih i drugih mjera na zaštiti šuma i šumskog zemljišta od požara.

Nadalje, oblast šumarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, bila je regulisana federalnim zakonom o šumama i podzakonskim propisima donesenim na osnovu tog zakona, sve do donošenja presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, kada je isti krajem novembra 2009. godine, prestao da važi.

Iz FUCZ-a navode da nepostojanjem zakonskog rješenja na nivou Federacije BiH, koje tretira oblast šumarstva, nametnuta je potreba da se na nivou kantona donesu kantonalni zakoni o šumama u cilju zaštite i očuvanja šumskih resursa na cijelom području kantona.

“Kao posljedica još uvjek nedonošenja federalnog zakona o šumama, devet kantona je donijelo svoje kantonalne zakone o šumama”, navode.

Kantonalnim zakonima o šumama na različite načine je uređeno upravljanje i gospodarenje šumama, pitanje vlasništva kao i izdvajanje financijskih sredstava za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma, što je u suprotnosti sa odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Ko onda može vršiti pripreme?

“Zato je vrlo važno osigurati stabilan zakonski okvir, na način da se što prije donese federalni zakon o šumama i poduzmu konkretne aktivnosti na unapređenju organizacije gospodarenja šumama u cilju održivog korištenja resursa, očuvanja prirodne strukture, zaštite okoliša i drugo. Tako da pravna lica koja gazduju šumama i šumskim zemljištem (kantonalna šumsko privredna društva za državne šume) i drugi vlasnici/predstavnici vlasnika za privatne šume (fizička i pravna lica), moraju početi značajnije investirati u preventivne mjere zaštite šuma od požara”, poručili su.

Iz KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo na naš upit o tome da li su poduzete neke preventivne mjere nisu odgovorili.

Ipak, bez obzira na nečinjenje apsolutno ničega i navedenih problema u vezi zakona o šumama, Federalna uprava civilne zaštite čini napore kako bi unaprijedila i poboljšala mjere zaštite od požara pa tako i mjere zaštite od požara otvorenog prostora na cijelom području Federacije Bosne i Hercegovine.

“U okviru svojih nadležnosti Federalna uprava civilne zaštite je i ove 2023. godine (pred požarnu sezonu) svim nosiocima zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne samouprave i kantonima, uputila preporuke za preduzimanje preventivnih mjera zaštite i spašavanja od požara na otvorenom prostoru, s ciljem preventivnog djelovanja i jačanja kapaciteta za smanjenje rizika od požara otvorenog prostora”, kazali su.

Iz FUCZ-a su također naveli da Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu planirana su finansijska sredstva, a ovih dana bit će izvršena nabavka mlaznog goriva za helikoptere i druge letjelice za gašenje požara na području Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od 100.000 KM, kako bi što spremnije dočekali požarnu sezonu u 2023. godini.

“U cilju priprema za požarnu sezonu 2023. godine, održano je više okruglih stolova i konferencija na temu priprema za požarnu sezonu 2023., na kojima su doneseni određeni zaključci i preporuke, a sve u cilju što bolje spremnosti struktura za odgovor, te pripreme za moguće traženje međunarodne pomoći u slučaju potrebe gašenja požara putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije ili traženje pomoći na na bilateralnoj osnovi”, poručili su iz Federalne uprave civilne zaštite.