Nakon presude Vrhovnog suda FBiH kojom mu se određuje tri godine zatvora zbog “obmane pri davanju kredita”, predsjednik NIP-a USK i federalni zastupnik Halil Bajramović najavio je nastavak borbe i objavio dokument koji ukazuje na moguću zloupotrebu pravosuđa u ovom slučaju. Lični animoziteti, ali i porodične veze sudija i tužilaca prema mišljenju Bajramovića su kumovali presudi za slučaj u kojem nema ni marke štete.
Sudija Kantonalnog suda u Bihaću Reuf Kapić je tražio da se Halilu Bajramoviću, zastupniku u Parlamentu FBiH izrekne što teža kazna, a kako bi njegov sin Kemal Kapić, postupajući tužilac u tom predmetu, mogao napredovati na poziciju zamjenika glavnog tužioca.Ovo je jedna tvrdnja iz Sporazuma o priznanju krivnje i dogovorenoj vrsti disciplinske kazne između Kantonalnog suda u Bihaću i uposlenice tog suda Fatime Husarević, koji je Bajramović dobio na osnovu zahtjeva o slobodi pristupa informacijama.
Uz nevjericu da je presuđen zbog zahtjeva za lizing iz 2005. godine koji je, kako tvrdi Bajramović, vraćen šest godina ranije i nikome nije nanio štete ni jednu marku, prema njegovom mišljenju ukazuje na moguću zloopotrebu pravosuđa.
Veoma je interesanrno da se o ishodu pričalo unazad već 10 dana i više, a da ja niti bilo ko od moje odbrane nije od toga znao ništa, jer službeno nije ni postojalo, kako su oni to mogli znati vema interesantno. Ko je taj ko kreira procese u Vrhovnom sudu Federacije? Ko je taj ko naručuje presude Vrhovnog suda. Možda bi bilo interesantno znati, ali ja u ovom trenutku vidim samo mrak. Ne postoji razuman način da shvatim zbog čega su me osudili. Stvarno ne postoji ni gram krivičnog dijela u onome za što sam osuđen, što je rečeno od strane svakog pravnika koji je pogledao prvostepenu presudu,postoje i presude i sudska praksa koje imaju potpuno drugi karakter i ishod, naveo je Bajramović u javnoj objavi na društvenim mrežama.
U dokumentu koji je objavio navodi se da je službenica Suda koja je bila daktilograf u predmetu protiv njega počinila teži disciplinski prekršaj jer je u julu 2022. godine u centru grada prišla Bajramoviću i komentarisala slučaj koji se tada vodio protiv njega. Tada je “suosjećajući s njim komentarisala visinu izrečene kazne” rekla da je njoj bilo izrazito teško prilikom izricanja presude jer je sebe zamislila na njegovom mjestu.
U Sporazumu o priznanju krivnje se navodi da je Husarević rekla Bajramoviću kako je ona sebe zamislila na njegovom mjestu jer je i ona podizala kredit za koji joj je trebala potvrda o duplo većoj plaći od 600 KM koliko je tada imala. Prema zapisniku iz Sporazuma rekla je kako joj je uslugu učinio tadašnji predsjednik Suda Fikret Hodžić koji je bio sudija u predmetu protiv Bajramovića.
“A da je tada on pozvao žene iz računovodstva i rekao im – napravite Fatimi potvrdu na iznos plate od 1.200 KM”, između ostalog stoji u Sporazumu o priznanju krivice.
Osim toga, Husarević je Bajramoviću rekla i da je visoka kazna izrečena jer mu je sudija Hodžić zamjerio što je u jednom predmetu pred općinskim sudom pominjao njegovu kćerku koja je bila punomoćnik predstavnika firme I – Crni koji se žalio na pristrasnost suca. Tu nije kraj.
Visoka kazna Bajramoviću prema izrečenom bi pomogla tužiocu i sinu od sudije da napreduje. Osim toga Bajramović vjeruje da se s obzirom na navedeno u Sporazumu morala desiti potvrda presude njemu na Vrhovnom sudu F BiH inače bi akteri, tačnije sudije i tužioci u USK protiv kojih je svjedočila, bili u ozbiljnom problemu da je Vrhovni sud Federacije ukinuo ili preinačio prvostepenu presudu Kantonalnog Suda USK. Zato Bajramović sumnja da je presuda, kao i potvrda na Vrhovnom sudu, naručena iz nekog centra moći, interesnog ili političkog.
(Ljudski.ba/ VaseVijesti)