Kada će papirologija postati stvar prošlosti u BiH

• Punih 18 godina građani Bosne i Hercegovine čekali su od usvajanja prvih propisa o elektronskom potpisu do omogućavanja aktiviranja digitalnog identiteta.

Reformski put Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji ide sporo. Jedan od najboljih primjera je sporost u digitalizaciji usluga. Dok je u većini evropskih zemalja papirologija već odavno stvar prošlosti, građani Bosne i Hercegovine još uvijek svakodnevno provode sate čekajući u redovima za neki papir i potpis.

Zakon o elektronskom potpisu usvojen je davne 2006. godine. Pod elektronskim potpisom podrazumijevaju se podaci u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku ili su s njima logički povezani i omogućavaju utvrđivanje identiteta potpisnika.

Punih 18 godina građani Bosne i Hercegovine čekali su od usvajanja prvih propisa o elektronskom potpisu do omogućavanja aktiviranja digitalnog identiteta.

Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) napokon je 1. februara implementirala e-Identitet, čime je otvorena nova era digitalnog identifikacijskog sistema u zemlji.

Dok se sistem već duže vrijeme uspješno koristi u drugim zemljama na Balkanu i Evropi, Bosna i Hercegovina konačno je uvela ovu tehnologiju kako bi pojednostavila svakodnevne interakcije građana sa različitim institucijama.

e-Identitet predstavlja digitalnu verziju tradicionalnog identifikacionog dokumenta, kao što je lična karta ili pasoš, i omogućava građanima brz i siguran pristup različitim uslugama. Ovaj sistem donosi niz prednosti za građane Bosne i Hercegovine, olakšavajući im život na mnogo načina.

Prva i najvažnija prednost e-Identiteta je brzina i efikasnost. Građani više ne moraju gubiti vrijeme na čekanje u redovima ili podnošenje papirnih dokumenata. Sa samo nekoliko klikova, e-Identitet omogućava pristup različitim uslugama putem interneta, čime se štedi dragocjeno vrijeme.

Osim toga, e-Identitet donosi veću sigurnost i zaštitu ličnih podataka. Digitalna enkripcija i napredne tehnologije čine ovaj sistem otpornim na zloupotrebe, čime se smanjuje rizik od krađe identiteta i drugih prijetnji sigurnosti. Građani mogu imati povjerenje da su njihovi podaci dobro zaštićeni.

Olakšan pristup uslugama
Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, je prilikom predstavljanja digitalnog identiteta kazao kako će u budućnosti građanima biti olakšan pristup uslugama.

“Vodili smo računa da građani BiH prilikom registracije na sam portal prođu sve moguće provjere koje su neophodne da se njihovi podaci slažu i na taj način u potpunosti štitimo i obezbjeđujemo kompletnu infrastrukturu na najbolji mogući način“, kazao je Badnjević.

U skladu sa nacionalnim pravilima, svi servisi i svi kvalifikovani elektronski potpisi koji će građani moći da koriste su osigurani od strane Agencije, što znači da se građani mogu registrovati, ući u svoj digitalni identitet, pokrenuti ga i na taj način početi koristiti elektronski potpis.

“Digitalno potpisivanje će biti dostupno kroz web uslugu digitalnog identiteta, a osim toga IDDEEA radi i na implementaciji digitalnog novčanika u skladu s posljednjim evropskim regulativama, koji bi trebao biti predstavljen do kraja godine”, najavio je Badnjević.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto objasnio je šta mogućnost elektronskog potpisa doprinosi konkretno u sektoru u kojem je nadležan.

„Prvi put imamo zamah u procesu digitalizacije koji će omogućiti pojednostavljenje administrativnih procedura i smanjenje broja potrebnih dokumenata.”

Da bi ova prednost postala dostupna svim građanima i još bolje iskorištena, važno je da druge institucije u Bosni i hercegovini integriraju e-Identitet u svoje postojeće sisteme. Iz IDDEEA-e su pozvali sve relevantne organizacije da prate primjer Agencije i prilagode svoje usluge kako bi podržale ovu modernu tehnologiju.

Postizanje održivog razvoja
Osim olakšanog administrativnog pristupa uslugama, digitalizacija usluga predstavlja i veliki korak u postizanju održivog razvoja na koji se Bosna i Hercegovina obavezala.

Agencija za identifikacione dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne I Hercegovine je institucija koja ima ključnu ulogu u ispunjavanju osnovnih preduslova za ostvarivanje šireg spektra UN-ovih Održivih razvojnih ciljeva doprinoseći stabilnosti, pravdi i socijalnoj inkluziji.

Uvođenjem elektronske identifikacije, IDDEEA BiH doprinosi modernizaciji društva, povećava efikasnost usluga i podržava tranziciju prema digitalnom društvu. Sve to ima pozitivan utjecaj na ostvarivanje određenih ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini.

Implementacijom digitalnih rješenja, Agencija realizuje ključne ciljeve UN-ovih Održivih razvojnih ciljeva (SDG) kao što su SDG 5 (bez siromaštva), SDG 9 (industrija, inovacije i infrastruktura), SDG 10 (smanjenje nejednakosti), SDG 16 (mir, pravda i snažne institucije), a sve na način da pružanje usluge elektronskog potpisa predstavlja inovativne pristupe koji podržavaju razvoj infrastrukture i tehnologije.

Elektronski potpis također doprinosi jačanju pravnih institucija, povećavajući pouzdanost i sigurnost u digitalnim transakcijama, što može potaknuti partnerstva između vlasti, privatnog sektora i civilnog društva u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.

Pored toga, Agencija ima značajnu ulogu i u ispunjenju nekih od EU prioriteta postavljenih pred Bosnu i Hercegovinu, kao što su izbori u skladu s evropskim standardima, koordinaciju pitanja EU i unapređenja institucionalnog okvira.

Da bi Bosna i Hercegovina ostvarila sve navedene ciljeve, sada je potrebno da i ostale institucije u zemlji prate IDDEEA-u i što prije provedu potrebne reforme kako bi papirologija napokon postala stvar prošlosti kao u drugim razvijenim evropskim zemljama.

To će u praksi značiti da će vlasnicima elektronskog potpisa biti omogućeno potpisivanje dokumenata s bilo kojeg uređaja povezanog s internetom, što će im olakšati korištenje usluga pred nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini i poslovnim subjektima.

(AlJazeera/ VaseVijesti)