Gotovo tri decenije od završetka rata BiH mine i dalje predstavljaju opasnost za stanovništvo. Trenutna veličina površine u BiH, za koju se sumnja da ima mina, iznosi 843 kvadratna kilometra ili 1,65 posto od ukupne površine BiH. Tako je BiH, nažalost, jedna od minski najugroženijih zemalja u Evropi, ali i svijetu.
Preostala minski sumnjiva površina u najvećem dijelu obuhvata, kako nam je to rečeno iz Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), ruralna područja, šume i brdsko-planinska područja.
– U tehničkom smislu, preostale minske površine koje moraju biti očišćene su izuzetno kompleksni i nepristupačni tereni, što dodatno povećava rizik pri realizaciji zadataka, u odnosu na projekte koji su rađeni u prethodnom razdoblju – rečeno nam je iz BHMAC-a.
Prema njihovim podacima, od početka provođenja operacija deminiranja u BiH od 1996. godine, zaključno sa 2022. godinom, na sigurno korištenje je vraćena površina od 3.328 kvadratnih kilometara, a pronađeno je i uništeno ukupno 74.446 protupješadijskih i 8.785 protutenkovskih mina i 70.641 komad ESZR.
U poslijeratnom periodu ukupno je stradala 1.781 osoba, od čega 624 smrtno, a, nažalost, na minski sumnjivom prostoru, prema posljednjim podacima, ugroženo je više od 500.000 građana.
Najugroženija područja se nalaze u Federaciji BiH, a najveće je na prostoru Hercegovačko- neretvanskog kantona, gdje se minski sumnjiva površina prostire na čak 128,30 kvadratnih kilometara. Potom slijedi Zeničko-dobojski kanton sa 108,93 kvadratna kilometra te Srednjobosanski kanton, u kojem je 101,15 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine.
Kada će BiH u potpunosti biti očišćena od mina, pitanje je na koje u ovom trenutku sa sigurnošću niko ne može odgovoriti. Iz BHMAC-a su nam kazali da se u narednoj godini očekuju izmjene i dopune ili donošenje novog zakona o deminiranju i revizija postojeće Strategije protuminskog djelovanja za period 2018.-2025. godina.
– Centar za uklanjanje mina u BiH je već počeo analize do sada postignutih rezultata i analize realizacije zadatih ciljeva. U ovom trenutku vam možemo reći da će Strategija biti usaglašena s odobrenim zahtjevom BiH za produženje roka za implementaciju obaveza po Otavskoj konvenciji po članu 5., a rok je 1. mart 2027. godine – kazali su nam iz BHMAC-a.
(AVAZ/ VaseVijesti)
