Optužnica Protiv Milorada Dodika: Pravda ili Politička Igra?

Iako se godinama najavljuju veliki predmeti protiv “krupnih političkih riba” u Bosni i Hercegovini, pravda i dalje izmiče. Reforme i najave promjena pravosuđa često ostaju nedovršene i stidljive, a korupcija u pravosuđu ostaje sveprisutna. Uz to, politika ima dubok utjecaj na tužilaštva i sudove, što dodatno podriva povjerenje u pravosudni sistem.

Nedavno podignuta optužnica protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i direktora Službenog lista tog entiteta, Miloša Lukića, mogla bi izgledati kao pokazatelj prorade pravne države. Međutim, detaljnijim razmatranjem ove situacije, postavlja se pitanje da li stvarno možemo vjerovati u pravnu državu.

Da bismo razumjeli kontekst, moramo se osvrnuti na prethodne predmete protiv Dodika. Iako su postojali slučajevi kao što su Pavlović i Bobar banka, famozni kredit za vilu u Beogradu, ili čak optužbe za negiranje genocida i napade na ustavni poredak, nijedna optužnica nije podignuta. Tvrdi se da su predmeti još uvijek u istrazi, ali ovakva situacija traje godinama.

Milorad Dodik je u posljednjim mjesecima i godinama izveo niz poteza koji ozbiljno narušavaju ustavni poredak države. Očigledno je da je usvojen zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda, ali Dodik nije optužen za ovakve postupke.

Optužnica protiv Dodika koja se odnosi na neizvršavanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta po novom članu Krivičnog zakona BiH može se činiti kao ozbiljan korak. Međutim, pravni položaj odluka visokog predstavnika u ustavnom sistemu BiH mora biti dokazan, što olakšava Dodikovu odbranu.

Čak i ako Dodik bude osuđen, kazna će vjerovatno biti blaga, možda čak i uslovna. Uspjeh optužnice je upitan jer je tužilaštvo odabralo lakši put, izbjegavajući ozbiljnije optužbe koje bi mogli ozbiljno ugroziti Dodikovu političku poziciju.

Dodik će vjerovatno iskoristiti optužnicu u političke svrhe, predstavljajući se kao zaštitnik srpskog naroda i žrtva međunarodne zajednice. Ova situacija će oslabiti opoziciju u RS-u, koja će vjerovatno ostati neutralna ili čak podržati Dodika zbog njegove “žrtve”.

Na kraju, optužnica protiv Dodika može se interpretirati kao pokušaj pravde, ali i kao dimna bomba koja će se iskoristiti u političke svrhe. Dok traje proces, Dodik će graditi svoj politički narativ kao žrtva i branitelj nacionalnog interesa. Međunarodna zajednica također pokazuje neodlučnost i nedostatak strategije u suočavanju s Dodikovim postupcima.

Ova situacija naglašava potrebu za ozbiljnim promjenama u pravosudnom sistemu BiH kako bi se osigurala pravda i vladavina zakona.