Srbijanci su među najnaoružanijim nacijama u Evropi: Kultura “muževnosti i snage” zasnovana na oružju

Usljed ubistva 16 ljudi u dva dana u Srbiji problematizira se dostupnost oružja u ovoj državi čiji su stanovnici među najnaoružanijima u Evropi.

Pitanje dostupnosti oružja nametnulo se nakon što je 3. maja u beogradskoj Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” ubijeno osam osoba, sedam učenika i školski zaštitar, a za šta je osumnjičen 13-godišnji đak ove obrazovne ustanove Kosta Kecmanović. Ubistvo je počinjeno vatrenim oružjem.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je nakon toga najavio da će se uvesti moratorij, tj. da će se privremeno obustaviti izdavanje dozvola za sve oružje, osim lovačkog, te je najavio strožiju kontrolu oružja. Kako je danas naglasio, razoružat će Srbiju – ostat će 30-40 hiljada komada oružja.

Dostupnost oružja je pitanje koje je još više dobilo na značaju nakon što je sinoć u Mladenovcu, kod Beograda, ubijeno još osam osoba, a najmlađa među njima je 14-godišnjakinja. Za ubistvo je osumnjičen 21-godišnji Uroš Blažić koji je jutros, nakon bjekstva, uhapšen.

Kultura oružja

To što je oružje dostupno se ističe kao jedan od razloga za ovakva ubistva. Vučić je vjerovatno svjestan toga zatražio spomenute mjere, dok domaći, regionalni i međunarodni mediji napominju na izvještaje prema kojima je Srbija među najnaoružanijim nacijama Starog kontinenta.

“Zapadni Balkan je preplavljen stotinama hiljada komada ilegalnog oružja nakon ratova i nemira 90-ih. Tokom 2019. je procijenjeno da je u Srbiji 39,1 komad vatrenog oružja na 100 ljudi, što je treće mjesto u svijetu, iza Sjedinjenih Američkih Država i Crne Gore”, podsjeća BBC.

Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku (BCBP) je u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) konstatovao da je u Srbiji lako doći do oružja i da ga je teško oduzeti. Podsjetio je da je dosta legalnog, ali i ilegalnog oružja. Osim toga, prema njegovim riječima, postoji kultura držanja oružja za “ukoliko zatreba”.

“Dio kulture muževnosti i snage se također zasniva na oružju”, dodaje Petrović.

Na kulturu naoružanja, koja postoji i u SAD-u, ukazao je i Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije u izjavi za Agenciju Anadolija.

“U Srbiji, malo više nego u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, postoji kultura čuvanja naoružanja. Srbija i Crna Gora tradicionalno imaju tu kulturu posjedovanja oružja, koja je utemeljena na uvjerenju da je dobro u kući imati lično oružje. Ono se koristi za slavlja i nažalost upotrebljavalo se u sukobima na Balkanu, kao i u obračunu s kriminalcima”, rekao je Hadžović.

Prema istraživanju ženevskog Instituta za međunarodne i razvojne studije “Small Arms Survey” iz 2018., građani u regiji imaju devet puta više oružja nego vojska i policija.

Složen problem

No, ključno je to šta je razlog da se posegne za oružje i počine ubistva. Dostupnost oružja je bila olakšavajuća okolnost za počinioce ubistava, ali ono što ih je navelo na zločin je složeno pitanje, tj. problem. Rješavanje ovog problema bi trebalo značiti i kritički odnos prema kulturi oružja.