Kemal Ademović: Stanje odnosa između EU i BiH – ovo su četiri teme od posebnog značaja za BIH

“Cijenjene kolege iz Evropskog parlamenta, želim danas da vam ponovim ono što sam rekao i vašim prethodnicima prošle godine na ovaj isti datum: jedan od ključnih vanjskopolitičkih prioriteta Bosne i Hercegovine je punopravno članstvo u Evropskoj uniji. To za sada potvrđuju skoro svi politički akteri u Bosni i Hercegovini, ali i većina građana Bosne i Hercegovine.

Kakvo je stanje odnosa između EU i BiH danas?

Izuzento je važna činjenica da je Evropska unija u dobroj mjeri promijenila svoj pristup sa čisto birokratskog u partnerski odnos prema Bosni i Hercegovini pa i cijelom Zapadnom Balkanu. Presudni faktor u tome je kriza ruske agresije na Ukrajinu i mi smo svjesni da je ta činjenica imala važnu ulogu u dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH kao i odluci za otvaranje pristupnih pregovora. Međutim, nama je ostalo još mnogo posla za uraditi.

PRVO – USTAVNI SUD BiH I PRAVOSUĐE:
Vladavina prava u Bosni i Hercegovini nije moguća bez pravne sigurnosti i stabilnosti pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je temeljna institucija države Bosne i Hercegovine. Neko pod plaštom ispunjavanja 14. prioriteta Evropske komisije želi da odstrani strane sudije iz Ustavnog suda BiH iako je to suprotno Ustavu BiH. Molim vas da pomno pratite sve ono što se dešava sa Ustavnim sudom BiH. Jako je važno da stručna znanja i standarde Evropske unije podijelite sa kolegama parlamentarcima ovdje kako ne bismo gubili vrijeme na anti-evropskim debatama, a koje su nažalost dio naše političke stvarnosti. Ovo imajte na umu kada vršite razmjenu mišljenja po pitanju donošenja zakona o sudskom i tužilačkom vijeću ili sudovima Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini još uvijek ima političkih opcija koje pod prizmom EU integracija pokušavaju provući anti-evropske standarde zarad kreiranja začaranog kruga putem kojeg se želi ostvariti primat i upravljanje pravosudnim sistemom. Molim vas, nemojte da vam to promakne ispod radara. Nikakva evropska ekspeditivnost ne smije dovesti u pitanje evropske standarde. Vaš ambasador je tu da čvrsto stoji iza evropskih standarda. Ako vi ne budete pravili kompromis sa evropskim standardima onda će se i domaći političari u Bosni i Hercegovini morati njima prilagoditi, a ne obrnuto.

Sa ili bez EU integracija, Bosna i Hercegovina je područje od krucijalne važnosti za sigurnost i stabilnost Evrope, a samim tim i Evropske unije. Vjetrovi koji pušu iz Ukrajine i Moldavije ne smiju zahvatiti ovo područje jer bi se na taj način destabilizirala čitava Evropa. Sigurnosni vakum ne smije nastati na Zapadnom Balkanu. Pristustvo EUFOR-a daje osjećaj sigurnosti građanima u Bosni i Hercegovini. Integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju treba što više biti razmatrana na ovom političkom diskursu, a svakako ne zanemariti obaveze koje u dobroj mjeri treba da se ispune prije pristupanja u Evropsku uniju. Ali mogu i kasnije. Ne smijemo dozvoliti da se izgubi pozitivni entuzijazam građana BiH za članstvo u EU. Prošli put sam upozorio da se takav momenat počeo gubiti kada je NATO u pitanju. Kako god se sad zalažemo da se NATO put vrati na nivo konsenzusa koji smo imali tako se bojim da će nas zadesiti slična situacija sa EU ako ne budemo mudro postupali kod procesa EU integracija. Što manje birokratije u vrijeme krupnih političkih odluka je po mom mišljenju bolje. Sada nam je potrebna vizionarska odluka Evropske unije. A mi ćemo svoje obaveze ispuniti. Mi moramo efikasno riješiti upravljanje granicom kao i osigurati njenu zaštitu. Drago mi je da je potpisan sporazum sa EuroJust-om i da će, nadamo se, Bosna i Hercegovina zaključiti i sporazum sa Frontex-om do kraja godine. Na ovaj način zajednički jačamo vladavinu prava i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i nelegalnih migracija, kao i prijetnji teroritstičkim napadima i organizovanog kriminala na tlu Zapadnog Balkana i Evropske unije.

Reformska agenda za ekonomski napredak Bosne i Hercegovine je od velikog značaja. Naši mladi odlaze u zemlje članice EU gdje mogu ostvariti bolji uspjeh. A nigdje nije lijepo kao kod svoje kuće. Moramo učiniti sve da ih ovdje zadržimo. Žao mi je što Vijeće ministara BiH nije zvanično dostavilo potpuno odgovarajuću reformsku agendu za period 2024-2027 godina kako bi Bosna i Hercegovina povukla odgovarajuća sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan, kao što su to uradile ostale države iz regiona. Ovaj parlamentarni odbor mora postati snažniji katalizator iznalaženja rješenja za sva otvorena pitanja na relaciji Bosna i Hercegovina – Evropska unija. Naš komplicirani sistem je doveo do svojevrsne blokade Reformske Agende jer su četiri kantona uvjetovali svoju podršku za Reformsku Agendu – Plan rasta sa imenovanjem sudija Ustavnog suda BiH iz entiteta RS i ukidanjem veta prilikom odlučivanja u Vijeću za državnu pomoć. Nama je potrebno da institucije države pregovaraju i da se dogovoraju sa institucijama Evropske unije a da niži nivoi vlasti sačinjavaju prijedloge i vrše implementaciju odobrenih zahtjeva odnosno preporuka Evropske unije.

Ljudska prava u Bosni i Hercegovini se još uvijek krše i teško se nalazi kompromis da se reformiše Ustav BiH i omogući uživanje ljudskih prava i sloboda svim građanima bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost. Potrebna nam je snažnija podrška za implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava kako bi Jevreji, Romi i svi ostali građani imali mogućnost da se kandiduju za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH. Mehanizmi kolektivnog predstavljanja i veta onemogućavaju progres za Bosnu i Hercegovinu, kako je primijećeno i u 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za zahtjev BiH za članstvo. Molim vas da u ime građana BiH nasavite insistirati i iznalaziti načine kako i na koji način omogućiti punu primjenu konvencija o ljuskim pravima za sve građane Bosne i Hercegovine.

Na kraju, još jednom vam želim uspješan i produktivan rad i da se ugodno osjećate u Sarajevu i Bosni i Hercegovini!”