Kemal Ademović: Otimanje imovine od BIH je pokušaj njene podjele i gašenja, to nećemo dopustiti

Prije našeg ulaska u vlast i koaliciju na državnom nivou, u intervju koji sam dao krajem 2022. godine, rekao sam da jesmo pružili ruku saradnje sa željom da donesemo dobrobit i državi i društvu, da je vratimo na euroatlantski put, ali da ta pružena ruka ni u kojem slučaju ne znači bilo kakav ustupak na štetu države Bosne i Hercegovine.

Posebno sam govorio o državnoj imovini, kao garantu opstanka države. Država da bi bila država mora imati svoje stanovništvo, svoju suverenu vlasti, te svoj teritorij, dakle svoju imovinu u vlasništvu. Napomenuo sam tada da je pitanje državne imovine tokom pregovora uvijek bilo “otvoreno pitanje”, decenijama, još od Dejtona, Pruda, Butmira, uvijek se na tome zatezalo, iako su i Ustav kao i presude Ustavnog suda BiH, koje su konačne i obvezujuće, nedvosmislene kada je u pitanju državna imovina – Bosna i Hercegovina je vlasnik svoje imovine.

Podsjetio sam tada da ta imovina nije apstraktna i da preko 53% teritorije BiH, uključujući sve prirodne resurse koje se na njoj nalaze, jeste državna imovina. To je polazna tačka, uvažavajući sve potrebe nižih nivoa vlasti koji tu imovinu trebaju koristiti i njome upravljati, onako kako to Država svojim zakonom propiše. Naglasio sam da nismo za opstrukcije projekata, za zastoj, štaviše, da želimo zajedno graditi, a ne dodatno se dijeliti po teritorijalnom, etničkom ili bilo kom osnovu.

Danas do nas dolaze špekulacije da bi mogao biti nametnut zakon koji dovodi u pitanje vlasništvo države BiH nad svojom imovinom. Ova zemlja je pod teškim ratnim uslovima pristala na brojne kompromise u kontekstu njenog unutrašnjeg uređenja da bi se ubijanje i razaranje zaustavilo, ali je i zadržala svoju državnost i nezavisnost sa nekoliko ključnih, neupitnih elemenata. Jedan od njih je državna imovina. Na njoj se, zbog njenog opstanka, ne prave kompromisi.

Ukoliko se već učinjeni kompromis unutrašnjeg uređenja, koji je snažno vezao ruke razvoju i napretku ove zemlje, ponovo dovodi u pitanje i pokušava oteti i minimum uslova za opstanak cjelovite BiH kroz rasparčavanje i otimanje državne imovine, onda se prvobitno mora dovesti u pitanje cjelovit kompromis unutrašnjeg uređenja i vratiti na početne postavke države Republike Bosne i Hercegovine. I kao prvo, dovesti u pitanje postojanje entiteta, posebnog onog s nazivom “republika” i označenog imenom samo jednog naroda. Entiteta u kojem se izvršio genocid i etničko čišćenje, što su dokazale presude najviših međunarodnih sudova, a dodatno naglasile i Ujedinjene nacije. Prisiljavanje na dodatne kompromise na štetu države BiH je nagrađivanje politike zločina, a kažnjavanje žrtve.

To više nije pitanje samo naše zemlje, već cjelokupnog međunarodnog poretka. Ako neko želi propitivati već učinjeni kompromis pod prisilom, neka prvo preispita nepravdu unutrašnjeg uređenja BiH koja je napravljena i koju danas cijeli svijet jasno vidi – i nek predloži ukidanje entiteta.
Otimanje imovine od Bosne i Hercegovine je pokušaj njene podjele i gašenja. A to nećemo dopustiti.

Istovremeno, šire se glasine i da neko iz Federacije BiH sa stranim akterima razgovara o zatvaranju OHR-a. U vrijeme donošenja neustavnih zakona i ataka na Ustavni sud BiH, ne treba ni napominjati koliko su takve ideje pogubne.

Želim vjerovati da su sve samo špekulacije i da u međunarodnoj zajednici postoji visok nivo svijesti i savjesti da je ova zemlja puno propatila a da je ostala na pravoj strani historije, i da je došlo vrijeme da se nagradi, a ne dalje mrcvari i kažnjava.