U Njemačkoj prvi put glasali mladi od 16 godina, stručnjaci smatraju da su rezultati alarmantni
Na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina. Tačnije, u svim zemljama osim u Grčkoj one sa 16, dok su u Grčkoj glasati mogli 17-godišnjaci.
Povećanje broja glasova koje je ova populacija dala desničarskoj stranci u Njemačkoj mnoge je zabrinulo. Mnogi njemački građani koji su imali prvi put pravo glasa glasali su za krajnje desničarsku stranku Alternativa za Njemačku (AfD). Na ovim izborima, 16 posto ispitanika starosti od 16 do 24 godine glasalo je za AfD – 11 posto više nego prije pet godina. Da budemo jasni, većina tinejdžera nije glasala za krajnju desnicu, ali povećanje broja onih koji jesu ipak je alarmantno, smatraju stručnjaci.
AfD, čiji članovi ponavljaju zabranjene nacističke slogane i promiču jedva prikriveni rasizam i islamofobiju, osvojila je gotovo isto glasova mladih koliko i pobjednički savez Hrišćansko-demokratska unija-Krišćansko-socijalna unija (CDU/CSU), i daleko više od Zelenih.
Izlazne ankete pokazuju da je tema migracija mnoge birače, svih uzrasta, skrenula udesno. Punih 95 posto birača njemačkog AfD-a reklo je da bi Njemačka trebala ograničiti priliv stranaca i izbjeglica. Gotovo isto toliko je reklo da ih nije briga da li je AfD ekstremno desničarska stranka, sve dok se bavi najvažnijim temama.
Spomenuta tvrdnja je još više uznemirujuća jer AfD nije krio svoje ekstremističke vjerodostojnosti. Neposredno prije izbora, 20. maja, vodeći kandidat stranke Maksimilijan Krah objavio je da pripadnici zloglasnih nacističkih paravojnih jedinica, SS, nisu automatski kriminalci. (Hitlerove elitne snage bile su sastavni dio provođenja Holokausta, u kojem je ubijeno šest miliona Jevreja, kao i brutalno gušenje domaće opozicije diktaturi.)
AfD je odgovorio tako što je povukao Kraha iz kampanje, ali ga je ostavio na vrhu liste. U ponedjeljak, kako su rasli drugi skandali oko njega, odlučeno je da ga skinu sa svoje nove liste EU parlamentaraca.
Stranka je pod nadzorom njemačke obavještajne službe zbog prijetnje koju predstavlja za demokratiju. Agencija bi mogla preporučiti da se potpuno zabrani iz politike.
Ali, ovo lice njemačke omladine ne dolazi iz vedra neba. Njemačka istraživanja pokazuju opće nezadovoljstvo ekonomskim i političkim uslovima nakon pandemije.
“Čini se kao da je pandemija koronavirusa ostavila mlade odbojnim zbog naše sposobnosti da se nosimo s budućnošću, što se ogleda u dubokoj nesigurnosti”, zaključuju autori “Jugend in Deutschland 2024”. Neka od najvažnijih pitanja su: lične finansije, profesionalne mogućnosti, zdravstveni sektor, stanovanje i društveno priznanje.
AfD se ne bavi ni jednim od ovih pitanja direktno, već postavlja prestanak migracija i manje kontrole EU, kao lijek za sve njih.
A to nije ograničeno samo na Njemačku. Na nedavnim izborima u Portugalu, Italiji, Švedskoj, Nizozemskoj i Francuskoj, najmlađi birači su u većem broju dali podršku ekstremnim nacionalističkim i euroskeptičnim strankama.
Svakako, kažu stručnjaci, ključnu ulogu u ovome imaju pandemija i društveni mediji, prije svega TikTok, medij koji je krajnja desnica iskoristila u svoju korist.
Ova promjena u stavu među evropskim mladim ljudima, a posebno Nijemcima, izuzetno je zabrinjavajuća, piše CNN ali dodaje da je još uvijek prerano zaključivati.
Mladi ljudi mogu biti posebno impulzivni, emotivni i na strmoj krivulji učenja. Razumljivo je njihovo nezadovoljstvo sporim ekonomskim oporavkom, pandemijom koja ih je nepravedno kaznila i svjetskim slijedom drugih kriza.
Posljednji put kad se glasalo za Evropski parlament, 2019. godine, tinejdžeri širom kontinenta su masovno izašli na ulice demonstrirajući za ozbiljne politike zaštite klime. Oni tada nisu imali pravo glasa na izborima.
Istraživanja su tada pokazala da mladi ljudi (obično oni od 18 do 24 godine) u demokratijama s obje strane Atlantika imaju tendenciju da glasaju za reformski orijentirane stranke lijevog centra, a ne za one s desne strane. Zbog toga su se evropski konzervativci dugo protivili davanju glasa mladima od 16 i 17 godina – iako je starijim tinejdžerima zakonski dozvoljeno da rade, voze vozila i plaćaju savezni porez na dohodak.
Na izborima za Evropski parlament 2019. najmlađi birači su izašli u masama, izražavajući zabrinutost zbog globalnog zagrijavanja. Trećina mladih u Njemačkoj glasala je za Zelene.
Ipak, priča je pet godina kasnije potpuno drugačija.
(VaseVijesti)
Reklame
