Društvo za ugrožene narode, Memorijalni centar Srebrenica i Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji u pismu upućenom svim državama članicama Ujedinjenih naroda pozivaju sve ambasadore zemalja članica UN-a da glasaju za podršku rezoluciji Generalne skupštine, kojom bi se 11. juli proglasio Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.
– Ta rezolucija značajno će unaprijediti ljudska prava, pridonijeti pravdi na zapadnom Balkanu i oslabiti toksični utjecaj ekstremističkih nacionalista na budućnost nove generacije – izjavila je Jasna Čaušević, ekspert Društva za ugrožene narode za prevenciju genocida i zaštitu ljudskih prava.
U julu 1995. vojnici bosanskih Srba pod zapovjedništvom bivšega generala jugoslavenske Vojske Ratka Mladića ubili su više od 8.000 Bošnjaka (bosanskih Muslimana), uglavnom muškaraca i dječaka, ali i više stotina žena. Kao što je bivši glavni tajnik UN-a Kofi Annan kasnije priznao, Ujedinjeni narodi i njihove mirovne snage nisu ispunili svoju dužnost da zaštite živote koji su im povjereni.
Unatoč tome što su Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) presudili da je sve što se dogodilo u Srebrenici bio zločin genocida, Srbija i bosanski Srbi, njeni saveznici, uporno su odbijali prihvatiti presude sudova, uključujući i stav ICJ-a iz 2007., da Srbija nije ispunila svoju dužnost da spriječi genocid. Godine 2015. Ruska Fedracija je, kao srpski saveznik, stavila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a, koja je bila slična rezoluciji o kojoj će diskutirati Generalna skupština 2. maja ove godine.
– Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji izopačeno poziva na poštivanje međunarodnog prava, tvrdi da bi Rusija i Kina stavile veto na još jednu takvu rezoluciju Vijeća sigurnosti. O aktualnoj rezoluciji trebale bi raspravljati 193 države članice UN-a. Za njeno usvajanje potrebna je dvotrećinska većina, a srbijanski predsjednik Vučić intenzivno lobira kako bi osigurao glasove potrebne za njen bojkot. Nacionalistička reakcija, koju danas susrećemo na ulicama Republike Srpske, zaista je zastrašujuća. Histeričnom retorikom i oštrim govorom mržnje podstiče se protivljenje rezoluciji Generalne skupštine – upozorava Čaušević.
Države članice UN-a, kako je dodala, morali bi vidjeti te proteste onakvima kakvi jesu. Vučić i predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik nastoje radikalizirati mlađu generaciju i iskoristiti neriješene regionalne napetosti. Nasljednici Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića odbacuju dostojanstven, kultiviran i etičan način obilježavanja sjećanja na genocid, kako bi uskratili mladim Srbima spoznaju o istini vlastite prošlosti, u nadi da će produžiti podjele i sukobe na Zapadnom Balkanu.
– Usvajanjem ove rezolucije poslala bi se jasna poruka da svijet nije spreman tolerirati negiranje genocida – ističe Čaušević.
Sonja Biserko, osnivačica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, optužuje protivnike Rezolucije da omalovažavaju temeljne ideale Ujedinjenih naroda:
– Rezolucija podupire UN-ova načela istine, pravde, demokracije i poštivanja ljudskih prava. Dugo očekivana moralna obnova Srbije nužan je preduvjet za bilo kakvu normalizaciju odnosa u regiji- navela je Biserko.
Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, upozorava na opasne posljedice takve srpske politike.
– Poricanje zločina najjasniji je znak da će se on ponoviti – istakao je Suljagić.
Sharon Silber, predsjednica „Jews Against Genocide“ je naglasila da je kontinuirano poricanje genocida u Bosni od vlada Srbije i Republike Srpske, sada gotovo 30 godina nakon masakra u Srebrenici, duboko uznemirujuće.
– Krajnje je vrijeme da se Srbija suoči sa svojom prošlošću kao što je to učinila Njemačka u godinama nakon holokausta. Možda nije ugodan proces, ali je neophodan. Obilježavanjem Mjeseca podizanja svijesti o genocidu, važno je događaje u Srebrenici nazvati pravim imenom – genocidom – dodala je Silber.
Sjećanje i memoralizacija, kako navode, ključni su za sprječavanje budućih genocida.
– Pozivamo sve države članice Ujedinjenih naroda, uključujući i Srbiju, da pokažu svoje čvrsto opredjeljenje za poštivanje Povelje Ujedinjenih naroda i Opće deklaracije o ljudskim pravima, tako što će se pridružiti predlagačima i susponzorima i dati punu i svesrdnu podršku rezoluciji Generalne skupštine- ističe se u zajedničkom apelu Generalnoj skupštini UN-a, stalnim misijama i ambasadorima zemalja članica UN pri Ujedinjenim Narodima u Njujorku, saopćeno je iz Društva za ugrožene narode.
(VaseVijesti)